Navečer 14. ožujka 1939. Führer Trećeg Reicha Adolf Hitler primio je u svom uredu u Berlinu predsjednika Čehoslovačke Emila Hachu, a ono što je uslijedilo bio je jedan od najbizarnijih političkih sastanaka 20. stoljeća. Ranije toga dana Hacha je sjeo na vlak u Pragu i krenuo na razgovor kojim je trebala biti odlučena sudbina njegove domovine.
Prijetnje, srčani udar, spašavanje od smrti posebnom injekcijom i - 'kapitulacija'
Došavši u Berlin predsjednika je primio njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop, dok ga je Hitler ostavio da čeka puna dva sata jer nije htio prekinuti gledanje filma. Kada je do susreta napokon došlo Hitler, i pogotovo njegov najbliži suradnik Herman Göring, počeli su otvoreno prijetiti Hachi bombardiranjem i potpunim uništenjem Praga ako ne pristane na mirnu okupaciju Čehoslovačke. Uslijed silnih prijetnji, te proživljenog straha i stresa Emil Hacha doživio je srčani udar, a od smrti ga je spasio Hitlerov osobni liječnik ubrizgavši mu posebnu injekciju. Došavši sebi u ranu zoru 15. ožujka Hacha je pristao da Češka i Moravska dođu pod kontrolu Trećeg Reicha.
Samo dan prije Hache u Berlin je došao i Jozef Tisso, katolički svećenik i vođa slovačkog nacionalnog pokreta, koji je uz Hitlerovo dopuštenje proglasio nastanak nezavisne Slovačke Republike koja će sve do kraja Drugog svjetskog rata ostati marionetska država Trećeg Reicha. 16. ožujka 1939. njemačke jedinice ušle su u Prag, a Hitler je proglasio stvaranje Protektorata Češke i Moravske čime je Čehoslovačka kao država i službeno prestala postojati. Svi su ovi događaji bili epilog s jedne strane višegodišnje nacističke politike širenja životnog prostora, tj. povećanja njemačkog državnog teritorija, i s druge strane tzv. politike popuštanja britanskih i francuskih političara teritorijalnim pretenzijama Adolfa Hitlera.
Potpisali sporazum bez da se čehoslovačke političare išta pitalo
Kada je u pitanju Čehoslovačka, ključan događaj bio je sastanak britanskog premijera Nevillea Chamberlaina, francuskog premijera Édouarda Daladiera, njemačkog kancelara Adolfa Hitlera i talijanskog vođe Benita Mussolinija potkraj rujna 1938. u Münchenu. Tom prilikom potpisan je, bez prisustva i volje čehoslovačkih političara, sporazum kojim je Njemačkoj dopušteno da okupira čehoslovačku regiju Sudeti, u kojoj je njemačko stanovništvo činilo većinu. Bila je to još jedna u nizu vanjskopolitičkih pobjeda Adolfa Hitlera, jer je početkom iste godine, također uz prešutnu suglasnost zapadnoeuropskih političara, proveden Ancshluss tj. pripojenje Austrije Trećem Reichu.
Minhenskim sporazumom Čehoslovačka je izgubila oko 29.000 km² teritorija i 3,6 milijuna stanovnika, te najvažnija nalazišta ugljena i glavninu industrijskih postrojenja. Iako su Britanci i Francuzi vjerovali da će zauzimanjem Sudeta Hitlerove osvajačke ambicije biti zadovoljene, događaji iz ožujka 1939. su ih demantirali. Međutim, niti ulazak njemačkog Wehrmachta u Prag, i nestanak Čehoslovačke s političke karte Europe, u Londonu i Parizu još uvijek nisu shvaćeni dovoljnim razlogom za ulazak u rat s Trećim Reichom i njegovim saveznicima.
Hitlerov nacistički dužnosnik donosio najvažnije odluke
Za razliku od puštanja Čehoslovačke na milost i nemilost nacistima, napad na Poljsku 1. rujna 1939. pokazat će se događajem nakon kojeg neutralnost Britanaca i Francuza više nije bila opcija. Emila Hachu su Nijemci, više kao marionetu, ostavili na poziciji predsjednika Češko-moravskog protektorata, dok je sve najvažnije odluke donosio državni protektor, nacistički dužnosnik kojega je osobno imenovao Adolf Hitler.
U svibnju 1945. vojnici Crvene armije uhapsili su Hachu i zatvorili ga, a u zatvorskoj bolnici je 27. lipnja 1945. i preminuo.
Iz pokrajine Sudeti protjerana većina njemačkog stanovništva
Nakon Drugog svjetskog rata Čehoslovačka je kao nezavisna država obnovljena u granicama u kojima je bila prije Minhenskog sporazuma, uz izuzetak Karpatske Rutenije, koja postaje dijelom Sovjetskog Saveza, točnije Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Iz pokrajine Sudeti, koja je vraćena Čehoslovačkoj, većina njemačkog stanovništva je nakon 1945. protjerana.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
