RUSOFOBIJA NA SVEUČILIŠTIMA / Ruski studenti u Europi između dvije vatre: 'Zvali su me deset puta iz Kremlja da se vratim. Popustila sam'

Image
Foto: Profimedia

Neki studenti tvrde da je rusofobija postala gotovo normalna

18.7.2022.
19:01
Profimedia
VOYO logo

Ljeto je tu i ispiti su gotovi. Sjajno vrijeme za biti student u Europi, osim ako ste iz - Rusije.

U svjetlu rata Kremlja protiv Ukrajine, ruski studenti na europskim sveučilištima našli su se u teškoj situaciji. S jedne strane, neki od njih izvještavaju o porastu rusofobije na Zapadu, a s druge strane, o tome da ih Moskva pokušava potaknuti da se vrate kući studirati. Politico donosi reportažu o europskim sveučilištima koja lutaju između pomoći studentima i pogoršanju njihovih problema te ruskim studentima koji su se našli "između dvije vatre".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Malo ljudi zna da sam Rus, obično ne govorim ljudima svoju nacionalnost", kaže za Politico jedan 20-godišnjak iz Moskve, koji studira na Sveučilištu Exeter u Velikoj Britaniji, a koji je želio ostati anoniman.

'Rusofobija je najprikladniji odgovor na rat'

"Ako kažem nešto loše o Rusiji, imat ću problema tamo; ako kažem nešto dobro o Rusiji, imat ću problema ovdje", dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na nekim sveučilištima ruski studenti kažu da je rusofobija postala gotovo normalizirana, dok drugi optužuju sveučilišta da aktivno doprinose diskriminaciji. Jedna 20-godišnja studentica iz Sibira, koja studira na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznanju u zapadnoj Poljskoj, koja je također željela ostati anonimna, kaže da je bila "vrlo šokirana" kada je čula profesora kako govori studentima da je rusofobija "najprikladniji odgovor" u rat.

"Napustila sam taj kolegij", kaže. Politico nije uspio doći do navedenog profesora i dobiti komentar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia

Zgrada Sveučilišne knjižnice u Poznanju

Odbijanje upisa 'iz sigurnosnih razloga'

Elena Ledneva (33), prijavila se na Sveučilište West London za magistarski program menadžmenta luksuznog ugostiteljstva nakon što se prošle godine preselila u London iz ruske regije Samara. Na njezino iznenađenje, sveučilište ju je odbilo, rekavši joj krajem svibnja u e-poruci u koju je Politico imao uvid, da je odluka donesena "kao odgovor na nedavne događaje i situaciju u Ukrajini".

"Bilo je stvarno frustrirajuće jer nemam utjecaja na ono što se trenutno događa u svijetu", rekla je Ledneva, dodajući da je "potpuno protiv" ruske invazije na Ukrajinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja samo želim studirati i želim činiti dobro i biti koristan ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu", dodaje.

Kao odgovor na optužbe, glasnogovornik Sveučilišta West London rekao je da je e-pošta poslana "greškom" te "zbog interne pogrešne komunikacije".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na sličan način kontroverzu je izazvalo Sveučilište Tartu u Estoniji nakon što je u ožujku najavilo da će zabraniti pristup svim budućim ruskim kandidatima, što je prorektor sveučilišta kasnije branio iz "sigurnosnim" razlozima.

Image
OBJAVLJENI REZULTATI /

Državnu maturu pao svaki treći učenik: Najveći problem je bio jedan predmet, a evo koliko je ispita riješeno 100%

Image
OBJAVLJENI REZULTATI /

Državnu maturu pao svaki treći učenik: Najveći problem je bio jedan predmet, a evo koliko je ispita riješeno 100%

Praksa koja ide na ruku Kremlju

Mikhail Suslov, izvanredni profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu koji istražuje rusku dijasporu, tvrdi da je svaka akademska diskriminacija kontraproduktivna. Suslov kaže da takva praksa ide na ruku Kremlju, koji već dugo provodi propagandu da su Rusi nepravedno žrtve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No sveučilišta su u velikoj mjeri nastojala biti podrška, budući da su ovakvi slučajevi rijetki, kaže Michael Gaebel, direktor Europske udruge sveučilišta, koja predstavlja više od 850 sveučilišta diljem Europe.

"Pozornost je uistinu usmjerena na ukrajinske studente, ali ono što možemo vidjeti u sektoru je sve veća svijest da se moramo pobrinuti za naše ruske kolege u Europi", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stipendija radi SWIFT-a

Druga studentica na Sveučilištu Adam Mickiewicz, 21-godišnjakinja iz Sibira koja je željela ostati anonimna, kaže da osjeća podršku. Nakon što je dan prije početka rata stigla u Poljsku na program razmjene sa samo 300 eura, ubrzo je ostala bez ikakvog načina podizanja svoje ušteđevine kada su zemlje EU isključile Rusiju iz SWIFT sustava plaćanja.

Ali, sveučilište je priskočilo u pomoć ovoj studentici antropologije. Rekla je da su joj dali savjete o vizama, kao i mjesečnu stipendiju od 1000 zlota (212 eura) nakon što su joj zamrznuti računi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od 48.000 Rusa godišnje studira u inozemstvu, a najveći broj odlazi u Njemačku, Češku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Finsku.

Marketa Martinkova, prorektorica Karlovog sveučilišta u Pragu, koje ugošćuje 1500 ruskih studenata, rekla je da je institucija jasno dala do znanja da neće tolerirati rusofobiju nakon što je čula izvještaje studenata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi ne osuđujemo naše studente - samo ih pokušavamo podržati. Naglašavamo da ne podržavamo nikakve radnje koje se temelje na načelu kolektivne krivnje", kaže Martinovka.

Image
Foto: Profimedia

Zgrada Jagiellonskog sveučilišta Collegium Novum u Krakovu, Poljska

Pritisak na ruske studente iz Kremlja

Ali Kremlj je iskoristio optužbe za diskriminaciju kako bi potaknuo strah među ruskim studentima - pokušava ih uvjeriti da se vrate kući.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajem veljače, ruska izaslanica za ljudska prava Tatjana Moskalkova tvrdila je, bez dokaza, da su ruski studenti izbačeni s europskih sveučilišta. Rusko ministarstvo obrazovanja tada je objavilo da će onima koji su suočeni s "povredom svojih prava" biti odobren automatski upis na vodeća sveučilišta u zemlji ako se vrate kući.

Studentica antropologije na Sveučilištu Adam Mickiewicz rekla je da su je dužnosnici s njenog sveučilišta u Rusiji zvali deset puta u prvom mjesecu rata i na kraju nagovorili da se vrati, unatoč potpori koju je dobila i činjenici da je željela ostati u Poljskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor Suslov tvrdi da je to zato što u konačnici studenti predstavljaju prijetnju opstanku Putinova režima, a Kremlj ih treba držati u kontroliranom informacijskom okruženju.

"Ruska politička elita vidi rusku dijasporu kao potencijalnu konkurenciju i potencijalno leglo disidenata s antikremljskim osjećajima", kaže, dodajući da je kulturna razmjena također važna jer se suprotstavlja državnom narativu o Rusima koji imaju "drugačije" vrijednosti prema Zapadu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogu li današnji ruski studenti biti agenti promjene režima sutrašnjice? Kremlj daje sve od sebe da torpedira tu ideju.

FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo