Sportski.net

Nakon 13 godina, Vlatko Marković ovog tjedna napušta mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Pod Mamićevim pritiskom, koji traje već mjesecima, najdugovječniji predsjednik odlučio se povući u sjenu, ali će i dalje ostati 'počasni predsjednik'.

Kao bivši nogometaš i trener došao je na čelo Saveza 1998. godine, nakon što je reprezentacija osvojila brončano odličje na svjetskoj smotri u Francuskoj. Njegova vladavina nogometnom scenom u Hrvatskoj od samog početka bila je kontroverzna. Nenaviknut na ikakav odnos s javnošću i novinarima, od samog početka stolovanja u Rusanovoj 13, neprijatelje je vidio u svakome tko bi dao ikakvo mišljenje o zbivanjima u nogometu.

U svom dugom mandatu Vlatko Marković bavio se najviše reprezentacijom, a pritom je zanemario sve ostalo, ponajviše hrvatsko nogometno prvenstvo. Pritom je, ipak, znao relativno dobro unovčiti uspjehe A reprezentacije, pa HNS već godinama slovi kao organizacija koja nema financijskih problema.



Nakon tako dugog mandata, hrvatski nogomet našao se u situaciji da slavi i poštuje svoju A nogometnu reprezentaciju, a silno se srami državnog prvenstva, Kupa i svih ostalih aktivnosti koje jedan nogometni savez čini – savezom.

Njegova 'era' obilježena je i tolikim nesuvislim izjavama da je pravo čudo da se održao tako dugo na visokoj dužnosti. Je li bio miljenik politike koja ga je i postavila na vlast u HNS-u, još za vrijeme dok je zemlju vodio Franjo Tuđman, je li znao odmjeravati snage i vraćati usluge? To više i nije toliko bitno. Činjenica je da Marković odlazi, doslovno, stjeran u kut od strane bivših saveznika i mentora, prije svega Zdravka Mamića, koji i ovim činom postavljanja novog predsjednika – Davora Šukera – potvrđuje da je apsolutni šef hrvatskog nogometa.



Pozabavimo se malo nekim verbalnim akrobacijama gotovo bivšeg predsjednika HNS-a Vlatka Markovića:

"Ne znam što je to čudno, ta prvenstvo Hrvatske je osvojila najkatoličkija momčad uzemlji."
Nakon što je Dinamo postao prvak 1999. godine, a poslije posrtanja Rijeke zbog Krečakovog suđenja zaleđa u posljednjim sekundama odlučujućeg dvoboja protiv Osijeka.

"Presretan sam što je Hrvatski nogometni savez posjetio Sepp Blatter. Zadnji predsjednik koji je bio u Zagrebu u Savezu, bio je Jules Verne."
Umjesto Jules Rimet. Rekao je to nakon otvaranja Kuće nogometa u zagrebačkoj Rusanovoj 13, kada su gosti bili Blatter i Platini.



"Znamo da imamo podršku u hrvatskoj Vladi i premijeru Gračanu!"
Umjesto Račanu. U raspravi s novinarima o situaciji u HNS-u.

"Hajdukov trener Račan sjajno je vodio momčad."
Rekao je to objašnjavajući zbivanja u jednoj od utakmica hrvatskog nogometnog prvenstva.

"Ne postoji niti najmanja šansa da Hrvatska i Mađarska ne dobiju EURO 2012. godine. Sve je kod nas najbolje napravito i u Cardiff idemo slaviti."
Neposredno uoči putovanja u glavni velški grad u kojem se odlučivalo tko će organizirati EURO, koji su na kraju pod sumnjivim okolnostima dobile Poljska i Ukrajina.

"Surkis je kupio prvenstvo."
Rekao je to predsjednik HNS-a dvije-tri sekunde nakon službene objave da EURO dobivaju Ukrajina i Poljska, a da Hrvatska i Mađarska nisu u glasanju članova Izvršnog odbora UEFA-e dobile niti jedan glas.



"Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju ne bi mogao nastupiti deklarirani homoseksualac jer nogomet igraju samo zdravi ljudi."
Marković nakon pitanja što misli o gej populaciji u nogometu.

"Smatram da nisam niti jednu osobu povrijedio i da nije bilo žrtava moje diskriminacije, pa je iz tog razloga tužba u cijelosti neutemeljena."
Odgovorio je isprikom UEFA-i nakon izjave o homoseksualcima.

"Ma je** mi se i za vas i izjave. Gdje su sada ti favoriti za HNS."
Markovićeve riječi nakon sjajnog trijumfa 3:0 hrvatske reprezentacije protiv Turske lani u dokvalifikacijama za EURO.



"Ma tko je taj ministar Jovanović, nisam nikad čuo za njega, nemam pojma."
O novom ministru prosvjete, znanosti i sporta Željku Jovanoviću.

"Hoćete da vam kažem, pun mi vas je ku*** novinara."
U telefonskom intervjuu.

"Otići ću kada ja to budem htio."
Legendarna rečenica po kojoj će ostati upamćen.

Je li ispalo baš tako?